O CVECU...

Ljubičica (Viola) je rod dikotiledonih skrivenosemenica iz istoimene familije (Violaceae). Obuhvata oko 500 vrsta, uglavnom rasprostranjenih u severnim umerenim predelima Zemlje (Holarktik). Ljubičice su uglavnom višegodišnje zeljaste biljke, sa cvetovima zanimljive arhitekture i boja, usled čega se mnoge vrste uzgajaju kao ukrasne. Ime roda ukazuje na najčešću boju kruničnih listića cveta — ljubičastu.

Ruža (lat. Rosa) je rod zeljastih biljaka iz familije Rosaceae. Uzgaja se zbog lepih mirisnih cvetova i do danas postoje mnogi hibridi i kultivari ruža koji se međusobno razlikuju po boji i izgledu cveta, mirisu i postojanju trnova. Postoji veliki broj divljih ruža, čiji se plod (šipak, šipurak) bogat vitaminom C koristi u ishrani i za pripremu čajeva. Od oko 100 vrsta roda Rosa u Srbiji raste dvadesetak.

Ruža se pored svoje lepote i mirisa kao ukrasno cveće koristi u: kozmetici, medicini i kulinarstvu.

Ruža se u kozmetici koristi najčešće kao eterično ulje ili se miris (ekstrakt) dodaje u parfeme, šampone ili razne kreme.

U kulinarstvu ruža često služi kao začin ali se u nekim krajevima (Bugarska) pravi slatko ili džem od ruže a kao poslastica najpoznatiji je ratluk sa ukusom ruže.

Ruža (naročito divlja ruža šipak) se ranije ( i danas) koristila za čajeve protiv raznih tegoba a danas se sastojci ruže i šipka koriste za spravljanje lekova.

Lale su opšte poznato cveće.Iako se vezuju za Holandiju,poreklo im je sa prostora Turske i Persije. Postoji mnogo varijeteta lala, različitih visina.
Biljka je relativno laka za gajenje ali treba znati nekoliko stvari.
Kao što većina zna to je lukovičasta biljka,znači rste iz lukovice.
Ako sadite u plastenicima ili baštama,optimalni period bi bio avgust,septembar.
kako saditi lale?
prvo kod kupovine lala birajte zdrave i velike lukovice.Lukovice se dele po veličini i po tome se kategorizuju po klasama.Treba uzimati samo prve klase biljke.
zemlj u kojo se lukovice sade mora biti obradjena,usitnjena i pomalo kisela.
Kopamo i obradjujemo zemlju u dubini ok 20-30 cm.Preko staviti sloj peska od 2-3 cm pa opet malo zemlje.
Sadimo ih na rastojanju od 15 cm i dubini od 10-15cm,zavisi od veličine lukovic i dubine obrade zemlje.
Treko zime ih držati u toploj leji,odnosno prekriti ih finim mahovinastim kompostom ili suvim lišćem.Pazite da prekrivu koju stavljate da je čista ,bez prljavštine i suva da ne bi se lukovice ubudjale.
Kada se pojave listovi držati na oko 20 c i polako pojačavati zalivanje.
Od pojave pupoljaka do cvetanja otprilike prodje oko 3-4 nedelje,zavisi od uslova.
Lukovice traju oko dve godine i posle toga treba ih zameniti.
mogu se gajiti i u saksjama pa ću i to objasniti ako ima zainteresovanih.Cvet se reže dok je još pupoljak ako se transportuje dalje,a ako se prodaje na lokalnom tržištu onda čim se napravi kupa sa bojom.
Možete koristiti i odredjena sredstva koja pomažu da cvet duže traje.ako ih držite u vodi savet da ne menjate vodu nego samo dolivate u saksiju količinu koja je isparila.
Znači moguće gajenje i u plastenicima i napolju i u saksijama.

Kala raste kao mocvarna biljka u Africi,ona prezivljava susne periode pomocu mesnatih korjenovih rizoma,pa pocetkom kisnog perioda ponovo potjera i listove i cvjetove.
Ovaj prirodni zivotni tok se mora postovati i kod sobne njege..
Znaci rizome posadimo u dobru hranljivu zemlju,i prihranjujemo kad biljka istjera listove i cvjetove..
Na jesen,biljka polako odumire i treba je ostaviti u hladnijoj prostoriji,zasticeno od smrzavanja..
Biljka nije teska za uzgoj..

Jorgovan se tradicionalno uzgaja u vrtovima, a ukrasna je vrijednost u mirisavim cvjetovima koji rastu u bogatim metlicama. Cvate početkom svibnja ili kasnije (novije sorte). Sadi se pojedinačno ili po više primjeraka u skupinama, te s drugim ukrasnim grmljem. Ocvali se cvatovi uklanjaju da se spriječi stvaranje sjemena. Bujnije cvate u hranjivu i propusnu tlu s dovoljno vapna, na osunčanu ili polusjenovitu mjestu. Orezuje se svake zime, tako da se grane prikrate. Sjemenom se razmnožavaju vrste koje će poslužiti kao podloga za cijepljenje. Do vjerne kopije majčinske biljke najlakše se dolazi.S. vulgaris domaći je jorgovan uspravna rasta i visine 4-7 m. Listovi su tamnozeleni, ovalni ili srcoliki. Cvate od svibnja do lipnja 20-30 cm dugim, mirisavim cvatovima ljubičaste, plave, bijele ili crvene boje, koji mogu biti jednostavni ili ispunjeni. Jorgovan je otporna biljka koja zahtijeva malo njege, Mogu se koristiti i za živu ogradu. Saditi u proljeće ili jesen na razmaku od 1,5 - 4,5 m u zavisnosti od vrste. Iskopati rupu duboku kao i korijen i duplo širu. Dodati kompost i posaditi biljku. Dobro zaliti poslije sađenja. Izbjegavati sađenje u područjima sa jakim mrazevima kada kasni mraz može uništiti cvijetne pupoljke.